Mješoviti i fleksibilni prostori

Pandemija je brzo promijenila način na koji živimo, radimo i komuniciramo. Uredi su se ispraznili, trgovački centri opustjeli, a domovi su se pretvorili u radna mjesta kako su se ljudi prilagođavali novom načinu života.

Na kraju 2024. stopa nepopunjenosti ureda u SAD-u bila je 20,1%. To je 30-godišnji maksimum, s više od 84 milijuna m2 [900 milijuna sq ft] praznog uredskog prostora — dovoljno da se One World Trade Center u New Yorku napuni 300 puta ⁽⁶³⁾. Dugoročnije, McKinsey & Company procjenjuje smanjenje potražnje za uredskim prostorom do 2030. od 13% u usporedbi s normama prije pandemije ⁽⁶⁴⁾. Slično tome, maloprodajni prostor suočava se s trajnim izazovima zbog rasta e-trgovine, pri čemu se predviđa da će potražnja do 2030. biti 9% niža nego prije pandemije ⁽⁶⁴⁾. Nasuprot tome, očekuje se porast potražnje za stambenim prostorom koji nije potaknut povratkom u urbane jezgre, već rastom stanovništva koji odgovara trendovima prije pandemije.

Ovaj nesrazmjer naglašava potrebu za većom prilagodljivošću prostora, gdje se prostori više ne vide kao nešto fiksno i trajno, već kao nešto dinamično.

Sposobnost zgrade da se prilagodi promjenama postaje ključni čimbenik u njezinoj dugovječnosti, ekonomskom uspjehu i ugljičnom otisku. Kao rezultat toga, potražnja za mješovitim i prilagodljivim zgradama nastavit će rasti.

Zgrade mješovite namjene integriraju višestruke funkcije, kao što su stambene, komercijalne, uredske i ugostiteljske, unutar jedne strukture kako bi se povećala učinkovitost i prilagodljivost prostora. Kombinacija različitih načina korištenja u jednoj strukturi nudi neusporedive prednosti za stanare: povećan promet za komercijalne zakupce i poboljšanu pogodnost za zakupce stambenog prostora. Zgrade mješovite namjene također nude pogodnosti svojim vlasnicima. To uključuje veće najamnine, budući da uredski prostori u okruženjima mješovite namjene mogu zahtijevati do 33% više cijene najma i povećanu fleksibilnost kod promjene načina korištenja ⁽⁶⁵⁾. Prelazak na zgrade mješovite namjene već se događa. Na primjer, u SAD-u je u siječnju 2022. bilo gotovo 200 trgovačkih centara koji su planirali uključiti stambene jedinice, prenamjenjujući prazne maloprodajne objekte u stambene prostore ⁽⁶⁶⁾.

Ovaj koncept prilagodljivosti proteže se na šira arhitektonska rješenja i fleksibilne zgrade. Fleksibilne zgrade uključuju rekonfigurabilne rasporede s pomičnim zidovima, omogućujući zgradama neprimjetan prijelaz između različitih načina upotrebe. Rekonfigurabilni rasporedi također pridonose smanjenju ugrađenih emisija jer se životni vijek zgrada ili njihovih dijelova produljuje. Potpora ovoj fleksibilnosti, međutim, zahtijeva infrastrukturu kao što su modularne instalacije, vodovod i sustavi grijanja, ventilacije i klimatizacije koji se mogu prilagoditi različitim konfiguracijama ili opterećenjima bez opsežnih obnova. U Zürichu je studija slučaja pokazala da bi ugradnja pomičnih zidova i neovisnih tehničkih sustava u uredsku zgradu mogla otključati gotovo 550 milijuna USD vrijednosti pretvaranjem praznih prostora u zajedničke uredske ili stambene jedinice, smanjujući rizike nepopunjenosti za više od 70% ⁽⁶⁷⁾. Slično tome, inovativni sustavi dizala sada omogućuju jednoj grupi dizala da služi za više namjena, kao što su stambene, uredske ili hotelske, što olakšava prilagođavanje promjenjivim primjenama ili grupama putnika ⁽⁶⁸⁾. Međutim, ti fleksibilni dizajni također predstavljaju izazove. Složenije ožičenje, vodovod i sustavi grijanja, ventilacije i klimatizacije često imaju veće početne troškove i, ako nisu pravilno implementirani, također veću potrošnju energije u usporedbi s prilagođenim dizajnom. Balansiranje prilagodljivosti s isplativošću i održivošću ključno je za maksimiziranje dugoročne vrijednosti fleksibilnih prostora.