Integrirano planiranje, instalacija i puštanje u rad

Između 2000. i 2022., globalna produktivnost rada u građevinskoj industriji rasla je za manje od 0,5% godišnje, značajno zaostajući za povećanjem produktivnosti od 2% u širem gospodarstvu ⁽⁷²⁾. Među ostalim razlozima, napredak koče stalna neučinkovitost u metodologijama upravljanja projektima i nedostatak upotrebe digitalnih alata u planiranju i praćenju napretka.

Tradicionalne metodologije upravljanja građevinskim projektima često previđaju složene međuovisnosti između struka. Od svake strane se očekuje da se usredotoči isključivo na svoje specijalizirane zadatke i slijedi svoje ugovorno definirane ciljeve. Ovaj izolirani pristup dovodi do značajne fragmentacije i preusmjeravanja interesa ne samo između struka već i između faza planiranja, izvedbe i rada projekta.

Sadašnji procesi projektiranja odražavaju ovu fragmentaciju. Sastoje se od višestrukih nepovezanih aktivnosti, uključujući arhitektonsko projektiranje, konstrukcijsko inženjerstvo te strojarsko i električno projektiranje. Te se aktivnosti mogu odvijati uzastopno ili paralelno, iako su još uvijek odvojene te se između njih odvija samo ograničena razmjena podataka. Ovi prekidi u razmjeni podataka produžuju rokove projekta i često dovode do konstrukcijskih sukoba, kao što su montaža kanala grijanja, ventilacije i klimatizacije koji se sukobljavaju s vodovodnim ili drugim građevinskim sustavima. Takvi se problemi često identificiraju tek tijekom faze izvođenja, što zahtijeva skupe prilagodbe na licu mjesta. Štoviše, puštanje u rad uređaja za automatizaciju zgrada još uvijek se uglavnom obavlja ručno, što proces čini podložnim pogreškama i uređaji ne rade optimalno. Tijekom životnog vijeka zgrade od 20+ godina, intervencije održavanja često dodatno smanjuju učinkovitost.

Osim toga, zastarjele metode praćenja napretka i kontrole kvalitete ometaju uvide u stvarnom vremenu, zbog čega je za voditelje projekata izazov proaktivno prepoznati uska grla i riješiti ih.

Ukratko, ovi izazovi često dovode do nedosljednosti i pogrešaka u provedbi projekta, što rezultira skupim preradama i kašnjenjima. Ovo naglašava hitnu potrebu za integriranijim, digitaliziranim pristupom planiranju i provedbi projekta.

Integriraniji i digitalniji pristup planiranju, instalaciji i puštanju u pogon može odgovoriti na prethodno navedene izazove. To uključuje usvajanje novih pristupa upravljanju projektima, korištenje digitalnih alata za planiranje i korištenje digitalnih platformi za upravljanje tijekovima rada.

Novi, kolaborativni pristupi upravljanju projektima, kao što je integrirana izvedba projekta (IPD), pomoći će uskladiti interese svih strana u građevinskom projektu. IPD je pristup u kojem su svi relevantni sudionici uključeni od samog početka projekta, unoseći svoju stručnost te dijeleći i koristi i rizike. Ovaj pristup smanjuje izolirano razmišljanje, minimizira konstrukcijske sukobe, sprječava rasipanje materijala i preradu te u konačnici dovodi do brže realizacije projekta i nižih troškova ⁽⁷³⁾.

Alati za digitalno planiranje, kao što je informacijsko modeliranje zgrade (BIM) ili generativni dizajn, podržavaju pristupe kolaborativnog upravljanja projektima i bit će sve više prihvaćeni. BIM nudi digitalni 3D prikaz fizičkih i funkcionalnih karakteristika projekta, osigurava točne, ažurne informacije i služi kao pouzdan temelj za donošenje odluka tijekom životnog ciklusa projekta. Poboljšani umjetnom inteligencijom, BIM alati također mogu automatski identificirati potencijalne probleme prije nego što se pojave ili povećati učinkovitost planiranja i raspravu o varijantama pomoću projektiranja temeljenog na algoritmima i automatiziranog projektiranja. Studije pokazuju da 75% korisnika BIM-a izvješćuje o pozitivnom povratu ulaganja. Osim dizajna, BIM također može modelirati rasporede izvršenja (BIM 4D) i troškove (BIM 5D), pomažući da se projekti provode na vrijeme i unutar proračuna ⁽⁷⁴⁾. Korištenje BIM također utire put digitalnim blizancima, postavljajući temelj za operativnu učinkovitost poboljšanja tijekom faze instalacije i puštanja ⁽⁷⁵⁾. Podaci potrebni za puštanje uređaja u pogon se prije isporuke mogu preuzeti s digitalnog blizanca temeljenog na oblaku, omogućujući uređajima da na gradilište stignu unaprijed konfigurirani i spremni za instalaciju. Ovo smanjuje vrijeme montaže na licu mjesta, minimizira pogreške i osigurava besprijekornu integraciju između sustava.

I na koncu, digitalni alati za upravljanje tijekovima rada poboljšat će rukovanje materijalima i praćenje napretka. Ovi alati omogućuju racionalizaciju tokova materijala i omogućuju praćenje građevinskih aktivnosti u stvarnom vremenu. Poboljšani tehnologijama kao što su inspekcije podržane dronovima, ovi će alati omogućiti točnije praćenje napretka, identificirati potencijalna kašnjenja i poboljšati transparentnost i odgovornost, omogućujući projektnim timovima da se brzo prilagode promjenjivim okolnostima.