Povezane zgrade

Danas postoji približno 2 milijarde uređaja Interneta stvari (IoT) instaliranih u zgradama, a očekuje se da će taj broj u budućnosti rasti za 13,7% godišnje ⁽⁶⁹⁾. IoT uređaji u zgradama su mreže međusobno povezanih osjetnika, sustava i opreme koji prikupljaju i razmjenjuju podatke za optimizaciju rada, poboljšanje energetske učinkovitosti i povećanje udobnosti i sigurnosti stanara. Primjeri uključuju povezane sigurnosne sustave i sustave kontrole pristupa, grijanje, ventilaciju i klimatizaciju te sustave upravljanja energijom u zgradama, sustave upravljanja radnim mjestom, sustave pametne rasvjete, pokretne stepenice i dizala, sustave parkiranja, protupožarne i sigurnosne sustave te monitore kvalitete unutarnjeg okružja. Jedna zgrada prima desetke tisuća IoT uređaja, što ih čini jednima od najsloženijih kontroliranih sustava na svijetu — čak složenijima od autonomnih vozila ili industrijskih robota.

Iako integracija IoT uređaja u zgrade nudi znatne mogućnosti, nekoliko izazova trenutno ograničava njihov puni potencijal. Primarna prepreka je interoperabilnost, jer se mnogi IoT uređaji oslanjaju na vlasničke protokole, komplicirajući integraciju sustava u različitim vertikalama automatizacije zgrada i ometajući besprijekoran rad. Skalabilnost ostaje i nadalje jedna značajna prepreka, budući da upravljanje rastućim IoT mrežama postaje sve složenije bez IoT uređaja koji mogu automatski prepoznati druge IoT uređaje i koordinirati ih. Osim toga, mogućnost nadogradnje je ključna jer firmver IoT uređaja često brzo zastarijeva, mnogo brže nego hardver zbog napredne tehnologije, što zahtijeva česta ažuriranja kako bi se osigurao učinkovit i siguran rad.

Besprijekorna integracija u domenama automatizacije zgrada ne samo da će otključati novi potencijal u učinkovitijem upravljanju energijom i daljnjem smanjenju troškova, već će također uvesti nove načine primjene, koji značajno poboljšavaju korisničko iskustvo. Na primjer, sustavi grijanja, ventilacije i klimatizacije mogu dinamički prilagoditi temperature i ventilaciju u uredima i konferencijskim sobama na temelju očekivane popunjenosti, prognoziranog vremena i individualnih preferencija. Pametni sustavi rasvjete mogu prilagoditi svjetlinu razinama sunčeve svjetlosti, oponašajući prirodne promjene dnevne svjetlosti kako bi podržali cirkadijalne ritmove. Dodatno, inteligentna infrastruktura može omogućiti interakcije s obzirom na lokaciju, personalizirane natpise za događaje i posjetitelje, dostupnost radnog prostora i sobe za sastanke u stvarnom vremenu te automatsko oslobađanje nezauzetih rezerviranih prostora ⁽⁷⁰⁾. Kako bi se omogućio ovaj napredak, moraju se prevladati trenutačne prepreke interoperabilnosti, skalabilnosti, nadogradivosti i preopterećenosti podacima.

Izazovi interoperabilnosti mogu se riješiti usvajanjem komunikacijskih protokola temeljenih na IP-u koji omogućuju besprijekornu interakciju između IoT uređaja različitih proizvođača. Jedinstvena infrastruktura temeljena na IP-u pojednostavljuje upravljanje mrežom, smanjuje troškove povezane s vlasničkim rješenjima i omogućuje različitim sustavima zgrada da dijele podatke preko jedne IP okosnice ⁽⁷¹⁾. Međutim, ova će promjena zahtijevati veću uključenost timova za upravljanje IT-om u procese projektiranja, puštanja u pogon i donošenja odluka u sustavima automatizacije zgrada.

Prevladavanje izazova skalabilnosti zahtijevat će usvajanje modela semantičke domene, koji definiraju odnose između komponenti, sustava i tokova podataka u domeni automatizacije zgrada. Ovi modeli pružaju podatkovni kontekst, omogućujući složenim sustavima da se sami konfiguriraju.

Na kraju, automatizirana nadogradnja IoT uređaja također će biti ključna za rješavanje sigurnosnih problema, budući da je ručno krpanje tisuća uređaja u zgradi nepraktično. Sigurna ažuriranja preko mreže ovisit će o rješavanju problema interoperabilnosti kao preduvjetu.