Zahtjevi za izvješćivanje i transparentnost

Izvješćivanje o održivosti znači otkrivanje načina na koji tvrtka integrira čimbenike zaštite okoliša, društva i upravljanja (ESG) i što čini da ih poboljša. Globalno, gotovo 20 organizacija koje teže različitim ciljevima uključeno je u definiranje standarda izvješćivanja o održivosti, uključujući neprofitne organizacije, poslovne konzorcije i programe Ujedinjenih naroda ⁽²⁹⁾.

Zbog ove heterogenosti je usklađivanje standarda izvješćivanja ogroman izazov. Na primjer, tvrtke koje spadaju u područje primjene Direktive EU-a o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) dužne su izvješćivati ​​u skladu s Europskim standardima izvješćivanja o održivosti (ESRS), koji se razlikuju od najčešće korištenih standarda koje je izdala Globalna inicijativa za izvješćivanje (GRI). Istodobno, tvrtke se također moraju pridržavati Uredbe EU-a o taksonomiji, koja naglašava ekološki održive poslovne aktivnosti, i Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD), koja se fokusira na ljudska prava i dubinsku analizu okoliša ⁽³⁰⁾.

Iako usklađenost s različitim ESG zahtjevima može biti složena i skupa, sveobuhvatno ESG izvješćivanje nudi prednosti koje nadilaze regulatornu sukladnost. Poboljšana ESG transparentnost često pokreće radnje omogućujući tvrtkama da identificiraju neučinkovitosti, smanje troškove i ostvare značajnu financijsku dobit. Studija McKinsey & Company otkrila je da učinkovito provođenje ESG-a može utjecati na operativnu dobit do 60%, na primjer kroz smanjenu potrošnju energije ili manji dovod vode ⁽³¹⁾.

Ulagači u SAD-u i Europi također sve više daju prioritet ESG čimbenicima kao strategiji za ublažavanje rizika i volatilnosti portfelja ⁽³²⁾. Ekološkim pokazateljima često se pridaje značajna pažnja, posebice dobrovoljnim obvezama prema inicijativi Science Based Target (SBTi), kojoj su se priključile mnoge vodeće tvrtke. Međutim, društveni čimbenici poput kvalitete unutarnjeg zraka, toplinske udobnosti, rasvjete i razine zvučne snage jednako su važni. Ovi elementi izravno utječu na zdravlje i dobrobit stanara, smanjujući dugoročne rizike, sprječavajući bolesti i povećavajući produktivnost. S 86% S&P 500 kompanija koje sada dobrovoljno otkrivaju ESG podatke, transparentnost je postala standardno očekivanje, jačajući povjerenje među ulagačima i klijentima ⁽³³⁾.

Pouzdani podaci visoke kvalitete ključni su za smisleno ESG izvješćivanje. Međutim, mnoge se zgrade suočavaju s izazovima u dobivanju i integraciji tih podataka. Ključni podaci često su fragmentirane po sustavima, isporučuju se u nekompatibilnim formatima ili se ručno konsolidiraju pomoću osnovnih proračunskih tablica, što onemogućuje jasno razumijevanje operacija. Kako bi prevladale te prepreke, tvrtke sve više usvajaju centralizirane platforme za izvješćivanje i sustave praćenja u stvarnom vremenu, prikupljajući i upravljajući podacima u portfelju nekretnina za donošenje odluka i javno izvješćivanje.

Precizno bilježenje podataka na detaljnoj razini omogućuje bolji uvid u rad zgrade i optimizaciju resursa. Na primjer, njemački "Heizkostenverordnung" ili Uredba o troškovima grijanja nalaže detaljno mjerenje i raspodjelu troškova grijanja i tople vode, zahtijevajući od vlasnika nekretnina da ugrade uređaje koji prate individualnu potrošnju energije i osiguravaju transparentnost mjesečne potrošnje. Takvi propisi naglašavaju važnost podataka u pokretanju održivosti i učinkovitosti. Slično tome, praćenje i izvješćivanje sastavni su dio nekih certifikata zelene gradnje, kao što je RESET, koji nalaže akreditiranim IEQ monitorima da se povežu na oblak RESET i svakih 30 minuta prijavljuju podatke ⁽³⁴⁾.