Sigurne zgrade

Potreba za sigurnošću jedna je od najosnovnijih ljudskih potreba ⁽⁴²⁾, a zgrade postoje kako bi ljudima pružile siguran zaklon od okoliša. Međutim, okoliš postaje suroviji. Klimatske promjene intenziviraju ekstremne vremenske prilike, urbanizacija pogoršava posljedice požara u zgradama, a digitalizacija pojačava prijetnje kibernetičkoj sigurnosti. U međuvremenu, nove tehnologije koje ulaze u zgrade donose nove sigurnosne rizike.

Ekstremne vremenske prilike se pojačavaju. Na primjer, u SAD-u, devet od deset godina s najvećim brojem ekstremnih oborina u razdoblju od 1910. do 2024. dogodilo se od 1995. ⁽⁴³⁾. Globalno, 2023. bilo je 170 poplava, što je dvostruko više od prosjeka 1990-ih ⁽⁴⁴⁾. Nadalje, intenzitet ciklona također je značajno porastao, s primjetnim porastom u SAD-u u proteklih 30 godina ⁽⁴⁵⁾.

Urbanizacija pojačava utjecaj požara u zgradama. Kako se broj ljudi koji žive i rade na nekom području povećava, posljedice požara u zgradama postat će razornije — trend koji je već vidljiv u SAD-u, gdje su požari u nestambenim zgradama u proteklom desetljeću porasli za 27%, a broj smrtnih slučajeva povezanih s požarom povećao se za 83% ⁽⁴⁶⁾.

Digitalizacija zgrada također povećava njihovu ranjivost na kibernetičke napade. Kaspersky izvještava da se gotovo 40% računala koja se koriste za upravljanje sustavima automatizacije pametnih zgrada suočilo sa zlonamjernim kibernetičkim napadima ⁽⁴⁷⁾. Zapanjujući primjer potencijalne štete od naizgled beznačajnog IoT uređaja je kockarnica hakirana putem pametnog termometra u akvariju u predvorju, koji je omogućio pristup njezinoj bazi podataka velikih igrača ⁽⁴⁸⁾.

Konačno, nove tehnologije donose nove sigurnosne rizike. Na primjer, nova rashladna sredstva s niskim potencijalom globalnog zatopljenja koja se koriste u rashladnim uređajima i dizalicama topline mogu biti zapaljiva ili otrovna. Litij-ionske baterije koje se koriste za pohranu energije riskiraju "toplinski bijeg", proces koji uzrokuje pregrijavanje baterije, oslobađanje toksičnih plinova i potencijalno paljenje. U 2023. Ujedinjeno Kraljevstvo je zabilježilo porast od 46% požara povezanih s litij-ionskim baterijama ⁽⁴⁹⁾.

Sigurnosna razmatranja u projektiranju i radu postat će sve važnija kako bi se osiguralo da zgrade i dalje pružaju sigurno okruženje za stanare.

Proaktivne mjere za zaštitu zgrada od ekstremnih vremenskih uvjeta isplativije su od popravaka nakon događaja. U regijama sklonim poplavama, zgrade će sve više koristiti vodootporne materijale poput betona ili PVC opeke umjesto gipsanih ploča i šperploča. Zgrade u regijama s jakim oborinama imat će ojačane krovove i oluke. U područjima s visokim rizikom od požara, zgrade će uključivati ​​materijale otporne na vatru, kapke i sustave prskalica. Zgrade u područjima sklonim ciklonima bit će projektirane da izdrže jača opterećenja vjetra ⁽⁵⁰⁾.

Sve veća vjerojatnost i jačina požara u zgradama dovest će do viših standarda zaštite od požara. Napredni vatrootporni materijali, poput intumescentnih premaza i kompozita, poboljšat će obuzdavanje požara. Sustavi za detekciju požara koji koriste međusobno povezane senzore i umjetnu inteligenciju poboljšat će nadzor i odziv u stvarnom vremenu. Širenje vatre i dima u ventilacijskim kanalima sve će se više kontrolirati motoriziranim zaklopkama, budući da mehaničke zaklopke više nisu primjerene. A sustavi za suzbijanje požara razvijat će se uz širu upotrebu tehnologije vodene magle i ekološki prihvatljivih sredstava za gašenje požara ⁽⁵¹⁾.

Povećanje kibernetičkih prijetnji, zajedno sa strožim propisima kao što je Europski zakon o kibernetičkoj otpornosti, ubrzat će usvajanje sigurnih komunikacijskih protokola u automatizaciji i sustavima upravljanja zgradom. Protokoli koji koriste tehnologije kao što su enkripcija temeljena na TLS-u i autentifikacija temeljena na certifikatima osigurat će sigurnu komunikaciju između uređaja i sustava zaštićenu od neovlaštenih promjena.

I na koncu, rizici povezani s novim građevinskim tehnologijama zahtijevat će ciljane strategije ublažavanja. Prostorije s mehaničkom opremom koje koriste rashladna sredstva s niskim GWP-om, kao što su R-290 (propan) i R-717 (amonijak), zahtijevaju posebne senzore za plin. Slično tome, prostorije u kojima se nalaze litij-ionske baterije bit će opremljene senzorima za otkrivanje vodika i drugih opasnih plinova poput etilena, propilena, metana i ugljikovog monoksida ⁽⁵²⁾.