Prilagodba klimatskim promjenama

2024. godine globalna prosječna temperatura je prvi put porasla 1,5°C [2,7°F] iznad predindustrijskih razina, označavajući najtopliju godinu u povijesti i nastavljajući zabrinjavajući trend u kojem su se dogodile 24 najtoplije godine od 2000. ⁽¹⁾. Očekuje se da će se ovaj obrazac ubrzati, pri čemu se očekuje da će globalna prosječna temperatura porasti za 2°C [3,6°F] ili više do 2050., ako se provedu sve trenutne politike ⁽²⁾. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), svaki porast globalne temperature za 1°C [1,8°F] rezultira povećanjem broja dana globalnog hlađenja (CDD) od 25%. CDD je mjera koliko i koliko dugo vanjska temperatura prelazi određenu osnovnu vrijednost, obično 18°C ​​[64,4°F], što implicira značajno veću potrebu za hlađenjem u budućnosti.

Očekuje se da će se do 2050. gotovo 1.000 gradova suočiti s prosječnim ljetnim temperaturama od 35°C [95°F] ili više, u odnosu na današnja 354 grada, što će 1,6 milijardi stanovnika gradova izložiti opasnosti od ekstremne vrućine — što je povećanje od 800% ⁽³⁾. Ova eskalirajuća vrućina poremetit će ekosustave, opteretiti zdravstvene sustave i nametnuti ozbiljna opterećenja globalnim gospodarstvima. Predviđa se da će toplinsko opterećenje do 2030. smanjiti globalno radno vrijeme za 2,2%, što je odgovara gubitku 80 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom ⁽⁴⁾. Trenutačno su smrtni slučajevi povezani s vrućinom uzrok za gotovo pola milijuna smrtnih slučajeva godišnje, brojka koja će vjerojatno još rasti zbog starenja stanovništva i brze urbanizacije ⁽⁵⁾. Na primjer, gradovi poput Delhija i Karachija suočavaju se s povećanom učestalošću smrtonosnih toplinskih valova koji odnose tisuće života i nerazmjerno utječu na ranjivo stanovništvo, uključujući starije osobe ⁽⁶⁾.

U svijetu koji postaje sve topliji, zgrade će igrati ključnu ulogu u zaštiti javnog zdravlja i održavanju produktivnosti. Arhitektonski dizajn, izbor materijala za ovojnice zgrada i usvajanje učinkovitih sustava hlađenja bit će od mjerodavnog značenja.

Kako bi se smanjilo nakupljanje sunčeve topline, budući dizajni će integrirati značajke kao što su trijemovi, rešetke, tende, žaluzine i sjenila. Strateška građevinska orijentacija i vegetativna rješenja, poput zelenih krovova i živih zidova, poboljšat će izolaciju i smanjiti apsorpciju topline. Uređenje listopadnim drvećem i urbano ozelenjavanje poboljšat će protok zraka, omogućiti sezonsko zasjenjenje i sniziti temperaturu okoline za nekoliko stupnjeva. Međutim, uspostavljanje ravnoteže između estetske privlačnosti i energetske učinkovitosti ostaje izazov. Vizualna razmatranja više ne bi trebala zasjeniti praktične značajke kao što su strukture zasjenjenja ⁽⁷⁾.

Materijali ovojnice zgrade također će igrati sve važniju ulogu. Materijali visoke toplinske mase, poput kamena i zemlje, koji se obično koriste u tradicionalnim zgradama u mediteranskim i sjevernoafričkim regijama, prirodno reguliraju unutarnju temperaturu i smanjuju ovisnost o mehaničkom hlađenju ⁽⁷⁾. Inovativni materijali kao što su vakuumske izolacijske ploče, aerogel od silicijevog dioksida i napredni premazi sa svojstvima refleksije pomiču granice učinkovitosti. Ove tehnologije omogućuju tanju izolaciju s do pet puta većom učinkovitošću od tradicionalnih materijala.

Unatoč vjerojatnom usvajanju ovih mjera pasivnog hlađenja, potražnja za aktivnim sustavima hlađenja sposobnim za prilagodbu ekstremnim vremenskim uvjetima tek će porasti u cijelom svijetu, potaknuta kako gospodarstvima u razvoju tako i razvijenim gospodarstvima. U gospodarstvima u razvoju, rastući prihodi i bolji pristup električnoj energiji ubrzat će usvajanje klima uređaja. U razvijenim gospodarstvima — koja se često nalaze u umjerenijim regijama — rastuće temperature i uvođenje dizalica topline, koje mogu osigurati hlađenje kada rade u obrnutom smjeru, povećat će potražnju za električnom energijom. Posljedično, hlađenje postaje najbrže rastuća upotreba energije u zgradama. Prema IEA-i, očekuje se da će se globalna potražnja za energijom za hlađenje prostora do 2050. više nego utrostručiti, trošeći onoliko električne energije koliko Kina i Indija zajedno troše danas ⁽⁷⁾. Ovaj porast potražnje naglašava hitnu potrebu za pametnim strategijama hlađenja, kao što su noćno hlađenje zgrada i energetski učinkovita rješenja za hlađenje.