Kako temperature rastu, zgrade će se suočavati sa sve većim pritiskom da ispune svoju glavnu svrhu: zaštitu stanara od ekstremnih vanjskih uvjeta. Ova će promjena utjecati na konstrukciju zgrada i njihove okoline, na odabir materijala za ovojnice zgrada i povećati primjenu sustava hlađenja.

Otprilike jedna četvrtina globalnih emisija CO2 proizlazi iz pogona u zgradama. Postizanje nulte stope do 2050. zahtijeva daljnju dekarbonizaciju goriva koja se koriste u zgradama i smanjenje energetskog intenziteta kroz optimizaciju načina na koji se toplinska energija generira, obnavlja, pohranjuje i troši.

Gotovo 10% CO2 emitiranog na globalnoj razini proizlazi iz izgradnje, održavanja, obnove i rastavljanja. Postizanje nulte stope zahtijeva smanjenje ne samo radnih već i ugrađenih emisija korištenjem manje novih ili oporabljenih materijala, prelaskom na materijale na biološkoj osnovi i poboljšanjem konvencionalnih građevinskih materijala.

Vlade prelaze s dobrovoljnih obveza prema Pariškom sporazumu na obvezujuće energetske kodekse usmjerene na emisije CO2 zgrada. Dok će se građevinski propisi za smanjenje radnih emisija postrožiti na globalnoj razini, propisi će se također proširiti na ugrađeni ugljik kako bi se pružili transparentni podaci o životnom ciklusu građevinskih materijala.

Složeno izvješćivanje o održivosti postavlja izazove vezano za usklađenost, međutim, ESG izvješćivanje potiče učinkovitost, smanjuje rizike i ispunjava rastuća očekivanja investitora i kupaca. Pouzdana agregacija detaljnih podataka bit će ključna za sukladnost izvješća i optimizaciju resursa.

Građevinska industrija suočava se sa značajnim nedostatkom kvalificirane radne snage, a taj je problem još pojačan zbog radne snage koja odlazi u mirovinu — problem koji je još akutniji u sektoru grijanja, ventilacije i klimatizacije. Kako bi to riješila, građevinska industrija će ulagati u svoj imidž, intenzivirati obuku talentiranih stručnjaka i iskoristiti tehnologiju.

Zgrade čine okosnicu modernog života, pružajući stabilna okruženja za život, rad i rekreaciju. Međutim, četiri kritična čimbenika — ekstremne vremenske prilike, urbanizacija, kibernetičke prijetnje i nove građevinske tehnologije — naglašavaju hitnu potrebu za povećanjem sigurnosti zgrade kako bi se bolje zaštitili stanari.

Ljudi provode gotovo 90% svog vremena u zatvorenim prostorima. Nakon pandemije porasla je svijesti o zdravim unutarnjim prostorima, što je potreba koja je dodatno ubrzana onečišćenjem zraka i sve većim očekivanjima investitora i zakupaca. To će oblikovati dizajn novih zgrada i rekonstrukcije kako bi se prednost dalo dobrobiti stanara, s jačim fokusom na toplinsku udobnost, kvalitetu zraka, akustičnu udobnost i optimalnu rasvjetu.

Pandemija je brzo promijenila svakodnevni život ispraznivši urede i trgovačke centre te pretvorivši domove u radna mjesta. To će ostaviti trajan učinak, mijenjajući dugogodišnju paradigmu, gdje prostori više nisu fiksni u obliku i funkciji, već dinamični kako bi zadovoljili rastuće zahtjeve.

Broj IoT omogućenih uređaja u zgradama brzo raste, ali nekoliko izazova, kao što su ograničena interoperabilnost i skalabilnost, nedostatak mogućnosti nadogradnje i preopterećenost podacima, još uvijek sprječavaju razvoj njihovog punog potencijala. Komunikacijski protokoli temeljeni na IP-u, modeli semantičke domene i sigurna ažuriranja preko mreže pomoći će u prevladavanju tih prepreka i otvaranju novih primjena.

Globalna produktivnost rada u građevinarstvu zaostaje za drugim industrijama zbog fragmentiranog planiranja, izvedbe i rada, ograničene razmjene podataka i zastarjelih metoda praćenja napretka. Inovativni pristupi kao što su integrirana realizacija projekta, napredno digitalno planiranje i upravljanje digitalnim tijekovima rada pomoći će pojednostaviti izvođenje projekta, smanjujući skupe prerade i kašnjenja projekta.

Globalno tržište sustava automatizacije i upravljanja zgradom (BACS) brzo raste, ali trenutni sustavi se bore s fragmentiranim operacijama i neučinkovitošću. Automatizacija i upravljanja zgradom sljedeće generacije kombinirat će dublju integraciju s decentraliziranom inteligencijom, ravnijim arhitekturama i funkcijama kojima upravlja UI kako bi se poboljšala energetska učinkovitost, udobnost stanara i operativna otpornost.